Naša škola ostvarila je još jednu suradnju sa ekološkom udrugom. Riječ je o udruzi „Izvor“ iz Jarmine. Cilj rada ove udruge je zaštita okoliša, edukacija mladih s ciljem jačanja ekološke svijesti i informiranja građana o temama s područja zaštite prirode i okoliša.
Naši učenici svoje su znanje proširili na temu razvrstavanja smeća i važnost kompostiranja u svakodnevnom životu. Predavanje i praktični prikaz kompostiranja održao je gospodin Vladimir Krstić.
Ovo su naši mali i veliki učenici naučili....
KOMPOSTIRANJE, ŠTO JE TO?
Kompostiranje je razgradnja biootpada uz pomoć niza živih organizama pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost. To je najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada! Biootpad koji se može kompostirati uključuje kuhinjski otpad (ostatke od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad.
ZAŠTO KOMPOSTIRATI?
ŠTEDIMO NOVAC -kompost je kvalitetnije organsko gnojivo koje je potpuno besplatno!
ŠTITIMO OKOLIŠ - kompostiranjem se količina otpada koja završava na odlagalištu može smanjiti čak za 1/3! Time pomažemo rješavanje gorućeg problema zaštite okoliša Republike Hrvatske. Odvajanjem otpada smanjujemo onečišćenje podzemlja procjednim vodama s odlagališta, smanjujemo stvaranje stakleničkog plina metana koji doprinosi klimatskim promjenama te smanjujemo opasnost od požara! Izbjegavamo upotrebu umjetnih gnojiva koja smanjuju kvalitetu voda i tla te ugrožavaju zdravlje ljudi, biljaka, životinja. Kompost poboljšava strukturu tla i sprečava isušivanje.
ŠTO KOMPOSTIRATI?
Kompostirati se može sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, voćnjaka i travnjaka. Kvalitetan kompost ćemo dobiti ako dobro izmiješamo što više različitog i usitnjenog biljnog materijala.
KAKO KOMPOSTIRATI?
Sav materijal usitnimo (približno na veličinu palca) kako bi se lakše razgradio.
Materijal stavimo na hrpu koju možemo i dodatno ograditi žicom, drvetom ili ciglom (na dno hrpe poželjno je staviti sloj granja da se osigura prozračivanje!).
Kompostnu hrpu zaštitimo od prejakog sunca i oborina (npr. nadstrešnicom ili slamom – izbjegavati pokrivanje plastičnim vrećama!).
Hrpu povremeno (bar jedanput – mjesečno) preokrenimo kako bi osigurali prozračivanje i nikad ju ne zbijati – zrak je neophodan za rast i razvoj organizama u kompostu i sprječava pojavu neugodnih mirisa.
Provjeravajmo vlažnost tzv.“metodom knedle”. Uzeti šaku kompostnog materijala i lagano ga stisnuti. Ako iz šake curi tekućina, previše je vode. Ako se u stisnutoj šaci ne osjeća vlažnost voda nedostaje. Kada materijal u šaci ostaje zbijen u grudi, vlažnost je primjerena.
Kad kompost postaje rastresit, tamne boje i poprimi specifičan miris „šumske zemlje“, umiješamo ga u zemlju svog vrtnog ili kućnog bilja (otprilike nakon 9 mjeseci).